Degui jedu u prirodi vrlo mršavu hranu. U prvoj liniji jedu trave, mirodije i njihovo sjeme. Voće im stoji jako rijetko na meniju, kao i korijenje. Listovi i grančiće su također vrlo visoko na popisu prehrane. Iz tog razloga njihova probava nije prilagođena šećeru ili masnim namirnicama. Degui naginju kod pogrešne prehrane, dijabetesu (diabetes mellitus), koji između ostalog izaziva zamućenje leće (kataraktu), koja može izazvati sljepoću na oba oka. Čak i u trgovinama ponuđena mješavina za degue bude najčešće prepuna šećera - a to vrijedi i za gotovu hranu koja se može kupiti i za miševe ili hrčke.

Sijeno/trava
Najzdravija i najvrijednija namirnica za degue je trava/livada. Nakon polaganog prilagođavanja im se smiju trave i mirodije ponuditi u velikim količinama. Korisne informacije i savjete u vezi branja trava i mirodija, te kako ih sušiti, naći ćete ovdje: trave

Sijeno je od izuzetne važnosti za prehranu degua. Sadrži, iako je sasušeno, mnoge minerale i vitamine te održava uravnoteženu probavu i troši njihove stalno rastuće kutnjake. Sijena moraju uvijek imati u velikim količinama.

Visokovrijedno mirodijsko sijeno sadrži mnoge hranjive tvari koje su deguima potrebne kako bi ostali zdravi. Sijeno mora biti lagano zelene boje i mirisati aromatično. Nepodobno je staro, prašnjavo i plijesnivo, ili sivo sijeno. Plijesnivo i/ili vlažno sijeno može izazvati razne teške bolesti. Provjerite svakodnevno "kruh vaših degua" pažljivo prije hranjenja. Prašina je dokaz plijesnivoće. Ako degui odbiju jesti sijeno neke vrste, onda im ponudite drugo. Sijeno bi se trebalo čuvati u jutenim vrećama ili starim jastučnicama iz pamuka. Tako može ostatak vlage iz njega izaći i ne dolazi do stvaranja plijesni. Sijeno se treba svakako čuvati na tamnom i suhom mjestu. Na preporučuje se čuvanje u vrećicama jer iz njih ne može vlaga ispariti te se brzo uplijesnivi.

Preporučljivo je sijeno prvog otkosa, idealno bi bilo ono košeno u srpnju. Prvi otkos je najčešće grub i sadrži više sirovih vlakana i hranjivih tvari od drugog otkosa. Mješavina oba otkosa je naravno, također preporučljiva.

Više informacija o sijenu: Sijeno

Sijeno je i kao hrana za zabavu u obliku kuglica od sijena ili cobs preporučljivo. Pri tome se radi o grubom sijenu sa travnatih livada i mirodijskim biljkama, koje su samo prešane u raznim oblicima.

Grančice
Važan sastojak prehrane su svježe, zimi i sušene, grančice/grane različitih stabala i grmova. Listovi mogu ostati na njima. Naročito su zdrave grane stabla jabuke, lješnjaka, kruške, breze, kao i ribizla i maline.
Na slijedećem linku se nalazi spisak grančica: lista hrane/grančice

Zelenilo
Pod zelenilom se podrazumijevaju svi zeleni dijelovi biljke. Pritom se prvenstveno misli na mirodije kao maslačak, čičak, stolisnik, kamilica, menta, kao i kuhinjski začini - peršin, bosiljak, i cvijetovi (sa grančicama) kao suncokret, neven; sve vrste trava; i listovi raznih kultura (negnojeni, bio/eco ili iz vlastitog vrta, inače obavezno dobro isprani!) kao listovi mrkve, zelenilo komorača, listovi korabice i sl.
Zelenilo ih opskrbljuje sa ugljikohidratima, bjelančevinama, mineralima i vitaminima i pruža im raznolikost u prehrani. Zelenilo se smije nakon polaganog privikavanja svakodnevno davati.
Tko ima ljeti mogućnost, trebao bi svakodnevno svježe ubrano zelenilo dati svojim deguima. I vlasnici koji žive u gradovima bez pristupa prirodi mogu štošta naći u supermarketima, ali nikako hraniti mekane ostatke koji su već nagnjili ili posve uvenuli - naši degui nisu kante za smeće! Pri kupovini zelenila mrkve, listova korabice i ostalih zelenih dijelova biljaka, da su svježi i čisti.

Svježa hrana u obliku povrća
Kako bi deguima ponudili raznolikost u prehrani, trebali bi im svježe povrće ponuditi. Tek nakon što ste ih na njega priviknuli, davajte im svakodnevno malu porciju miješanog povrća u tolikim količinama da do slijedećeg hranjena bude pojedeno. Izrežite povrće u male komadiće kako bi izbjegli svađe pri jelu, a kod većih grupa je poželjno harnu ponuditi u najmanje dvije zdjelice. Zelenilo i povrće koje im ostane je potrebno na vrijeme baciti kako se ne bi počela stvarati plijesnivoća. Svježu hranu dobro operite ili ogulite prije davanja!

Voće NE spada u prehranu degua!
Degui naginju visokom šećeru u krvi. Dupli šećeri (Disaharidi) i voćni šećer (fruktoza, glukoza), koji se u većini voća nalaze u velikim koncentracijama, podignu šećer u krvi nekoliko sati. Hormoni inzulin i glukagon su kod degua drugačijeg sastava od ostalih sisavaca, stoga degui ne mogu velike količine šećera tako brzo razgraditi. To pogoduje dijabetesu. Poslijedica povišenog šećera u krvi su problemi sa očima, katarakta, koja vodi u slijepilo.

Osnovna hrana / suha hrana

Mirodije/Listovi/Cvijetovi

U prvoj liniji mora hrana za degue sadržavati sušene mirodije. Najboljim se pokazalo pomiješati više mješavina suhih mirodija. Mirodije se kao osnovna hrana ponude po nastambi kako bi ih degui jeli kada i koliko ih je volja. Zdjelica se jednom na dan napuni, a nepojedeno se ukloni. Ako ostave puno, onda im treba smanjiti količinu.
U međuvremenu ima specijalnih mješavina za degue koji su pogodni kao bazna hrana.
U mješavini mirodija mogu biti sve mirodije koje se mogu naći na slijedećoj listi: Mirodije/Listovi/Cvijetovi

Žitarice

Degui se u prirodi hrane i sa jednim malim udjelom sjemenki i stoga mogu podnijeti i nešto žitarica. Kao dodatak sijenu i mirodijama, može im se zamiješati i nešto sjemenki i žitarica u hranu.

Sjeme i žitarice moraju imati sposobnost klijanja! Napravite jedan mali test na kuhinjskom prozoru: posipajte ih po navlaženom kuhinjskom papiru, održavajte ih vlažnima i provjerite da li nakon nekog vremena kliju. Klice se također mogu davati deguima.

Opširna lista žitarica i sjemenki nalazi se ovdje: Spisak hrane / suhi sastojci / žitarice, sjemenke

Sjemenke i nešto žitarica moraju biti u slijedećem omjeru u odnosu na mirodije: 80% suhih mirodija/cvijetova/listova, 20% sitnih sjemenki (pritom ne više od 5% žitarica). Moguća je i slijedeća mješavina: 80% suhih mirodija, 10% sjemenki i 10% sušenog povrća kao mrkva, cikla, pastrnjak. Ako degui jedu sjemeke bez da dobivaju na težini, onda se udio sjemenki slobodno malo povisi. Upravo mlade životinje i ženke u trudnoći/odgoju mladih, imaju nešto višu potrebu za sjemenkama.

Uobičajene mješavine koje imaju visok udio žitarica za degue, nisu preporučljive. Hrana za miševe, hrčke, štakore i nažalost za degue je pre kalorična, sadrži previše masnoća i škroba što za degue nije zdravo.

Peleti također nisu preporučljivi. Većina ponuđenih peleta se sastoje od zelenog brašna lucerne, pomiješanog sa malim udjelom mirodija, a već na drugom mjestu su žitarice. Peleti su najčešće zgusnuti sa melasom, te vitaminima i mineralima.
Peleti u prvoj liniji brzo zasite životinje, djelomično jako nabubre u želucu i tako opterećuju stijenke želuca. Sadržani udio vlakana je tako samljeven da promijeni prolaz kaše od peleta kroz probavu i hranjivi sastojci hrane se nedovoljno apsorbiraju. Ako u kratko vrijeme pojedu previše peleta, životinje su prebrzo site i smanjeno jedu sijeno. Prirodno trošenje zubi je na taj način smanjeno. Škrob se u crijevima pretvara u višestruke šećere i služi kvascima kao hrana.

Sakrivajte hranu!
Kako bi degui imali posla prilikom traženja hrane, nemojte im svu suhu hranu staviti u jednu zdjelicu. Jedan dio im posipajte po nastambi, ako su životinje odrasle, grupe stabilne i poznajete potrebe Vaših životinje, onda možete i cijelu suhu hranu posakrivati po njihovoj nastambi. Pritom je djelomično sakrijete u napr. zgužvane papirne maramice (samo neparfimirame i ne-vodootporne maramice!), ili u malim hrpicama sijena. Drveni tuneli sa rupicama mogu isto tako poslužiti kao skrovište, ali otvori moraju biti dovoljno veliki da degui mogu posve u njih ući ili opet tako mali da glava degua u njih NE može ući!

Nezdravo i otrovno
Hranite samo biljke koje su za degue neotrovne. Biljke koje se Vama čine kao bezopasne, mogu deguima biti otrovne!

Ovdje se nalazi lista sa pogodnim mirodijama: Lista mirodija

Stari suhi kruh nije zdrav. Često se misli da on koristi trošenju zuba, ali svejedno koliko nam se kruh učini tvrd, za prednje zube degua suhi kruh nije nikakav izazov. Sjekutići se njime samo minimalno mogu istrošiti, jer je on porozan i lagano se da sasjeckati. Tvrde grančice su daleko korisnije u tu svrhu. Do kutnjaka dospije suhi kruh već u obliku mekane kaše pa tako ni kutnjacima ne pomaže. Kruh sadrži puno sastojaka koji su za degue nezdravi i djelomično neprobavljivi: sol, konzervansi, pojačivaći okusa, kvasac i ostalo. Glavni sastojak kruha je brašno, dakle škrob koji se u crijevima pretvara u bijeli šećer i ulazi u krv kao energija. Ali deguima ta količina energije/šećera nije potrebna te često dovodi do pretilosti i masne jetre. Problematičan je škrob, tj. šećer u debelom crijevu, u kojem se njime hrane štetne bakterije koje se nekontrolirano razmnože i nasele. To dovede do debalansa među korisnih i štetnih bakterijama u crijevu. Na, ili u starom kruhu se često nalaze opasne klice plijesni, pa čak i ako kruh još optički nije napadnut od plijesni, sadrži velike količine njihovih spora koje su po zdravlje opasne.

Slijedeće biljke su za degue nezdrave:
Patliđan, avokado, mahunarke, krumpir, većina kupusarki kao bijeli kupus, crveni kupus, karfiol (cvjetača), rotkvica, papaja, rabarbara, sve vrste luka kao poriluk, češnjak, luk, vlasac i sl.

Otrovne su i slijedeće biljke:

Agava, aloe vera, ljubičica, amarilis, anturia, aronov štap, azalea, lorber, plava kiša, geranija, pelargonija, kristova ruža, bazga, oleandar, lovor višnja, loničera, lupina, visibaba, narcisa, jaglac, kiselica, ljetni čempres, sve mlječike, ciprese...

Ako ste nesigurni, pitajte Vašeg veterinara, a jednu opširnu listu sa otrovnim biljkama možete naći i ovdje:

baza podataka otrovnih biljaka Uni Zürich

Voda
Degui moraju uvijek imati pojilicu ili zdjelicu sa vodom. Voda se mora svakodnevno mijenjati. Pazite na mekoću vode. Često životinje zadovolje potrebu za vodom kroz zelenilo, ali kada se vrijeme promijeni, grijanje upali ili dobe neku infekciju, piju više vode, stoga im voda mora uvijek biti dostupna.
Više informacija o vodi ovdje

Ostalo

Mineralni kamen za lizanje je nepotreban i nezdrav. Jedna zdravo hranjena životinja dobiva soli i minerale preko hrane (začinske biljke!) i nije joj potrebna jeftina kuhinjska sol. Kamene soli mogu čak biti pogubne, jer dovedu do pretjeranog unošenja natrium klorida, te poremete rad bubrega, pa čak dovode do smrti, ukoliko komadić soli progutaju. Kamene soli obogaćene mineralima i drugim elementima mogu dovesti do prezasićenosti nitratima.

Dodavanje vitamina kod pravilne prehrane i zdravih životinja nije potrebno. Predoziranje vitaminima može biti štetno po zravlje. Vitaminske kapi koje se dodaju u vodu se jako teško mogu dozirati, a kako voda po vrućinama vrlo brzo gubi na kvaliteti, te se bakterije u takvoj vitaminskoj bari brže razvijaju i mogu izazvati zdravstvene probleme.

U slučaju da je degu bolestan i potrebno mu je dodati vitamine ili minerale, onda se to smije samo uz konzultaciju veterinara i po njegovim uputama!

Poslastice

Previše poslastica kojih ima za kupiti u pet trgovinama ne spadaju u njihovu zdravu prehranu. "Kapljice" sa jogurtom, peciva za glodavce, biskviti za glodavce i sl. poslastice sadrže previše masnoća i šećera te nisu preporučljive. Često poslastice sadrže med, melasu i šećer, što vodi do probavnih problema i pretilosti.

Kao poslastice im se uvijek mogu ponuditi slijedeće namirnice:
Sjemenke i oraščići: se samo rijetko daju jer su jako masni i vode u pretilost. Četvrtina oraščića ili jedna sjemenka na dan su maksimum. Davati se smiju: sjemenka suncokreta, orasi, pinije, lješnjaci, makadamija orasi, orasi, sjemenke bundeve.
Bademi ne!